AKEL TA JAMAL OXIL SKOTOL LEYETIK
SKOLTAOBIL SKOTOL KUXLEJEL TA
SPEJEL BALUMIL
Ichbil ta venta i akbil ta ayel ta stojol Asamblea General yuun Naciones Unidas tas relacin 217 A (III), ta lajuneb yuun diciembre ta 1948.
YOCHEBAL
Sich alel que kolemajel, lekilal y machlejel ta spejel balumile stsak spuers vaakin sich akel ta muk kux-elan yanetik stalel skuxijik ju jun kuxlejel ta spejel balumile.
Ojtakinbil ilkoloetik syu vakin mu sich akel ta muk lekil ich-vaile, ja skoj ku sjalil oy vinik ta sba spejel balumile xabeoj sjam i sigue xabe hasta abile lekil i slekil tas kuxlejale, bujechuk spas skuxij sin xiel i schuuk stakin i sbeel, bujechuk spas skopoj i spas xal i slokes ta ye kute skan schune.
Te-me sich akel ta muk i sich chabiel yanetik stalelik i skuxijik viniketik ta spejel balumile schiuk jun mukta ley Derecho sbie ja jeche muk muchu va xok sba ta ilkol ni ba xokbanuk.
Sich kanel que jak oyuk lekilbail schuuk yanetikxa oxiletik nomik.
Tas Karta o stsibabiljun yuun Naciones Unidas yakoj yon ke teoy tsakbil skotol kuxitik lek sventa sich akel ta muk, ta jun vinik i ta jun ants, yaloj jeuk ke va xabe sjam kuxchi lek kuxlejal sin ilbajinel.
Akbil ta venta ke Estadoetike yakojik skopik ke va spasik o va yakik ta muk sderechoik libre skuxijelik viniketik ta sba balumile sin jinilxokvanej.
Entre ms ep xojtakin i sna stunel sderecho i slibertade ms va yich akel ta muk.
Asamblea Generale xal ke Declaracin Universal yuun Derecho Humanoe ja sventa skanojel ta komon bujechuk chinik teklumetik i muktikteklumetike xakik spuersaik ta stunel i yakik ta akel ta muk, ja jech chakuxi viniketik y bujechuk yabil chanubtesbanele stikik ta sjolik i snaulanik kuxitik ora ke akel ta muk sderechoetik i slibertade, ja jeche spasik asegurar ta stojol jun nacin o ta yanetikxa nacionetik stunel i kuxchi spas ta amtelanel ta skotol oxiletik ta stojol jun Estado o ta sbalumilaletikal jun teklum ms muk ke jun Estado.
1. Jun Artikulo:
Skotol vinik o ants ta spejel balumile kolem x-hayan i kool ta schulal i sderechoetik i, skotol kux-elan oyike oy srasonik y slekilalik, sventa skuxijik lekno ta ju jun ju ju vo.
2. Chib Artikulo:
Jun sloilal. Skotol kuxlejel oy yuun skotol sderecho i slibertad albil li ta Declaracin yuun Naciones Unidase, sin ke tujbilno ku razailal, spijil skoloral, ants o vinik, skop, schunobil ta kajbaltik, stujobil ta politik, o yanetikxa chakuxchi slikemajelal ta oxiltik o slikemajeltal ta genteal, ku yepal stakin, bus ayanel o kuxitik ms, mauk tujbil ta muuchu va oyuk stunel li Declaraciones sino ke ta skotolno.
Chib sloilal. Jech jeuk, muk va yich tujilanel muuchu skoj yanxa stujomal i kux-elan xanbaj ta spolitik o chuuk leyetik ta mismo spais bu yuunale jun vinik o ta yanetikxa paisetik, muku spas me jun lugar muyuk oy ta stojol yanxa pas, chakuxchi jun sbalumil o oy ta stojol yamtelanel stakin o leyetik kool oy sderechoik jatsa bu lugaril s-oyij.
3. Oxib Articulo:
Skotol gente oy ta sderecho skuxij libre xanab janab jatsa bu te skane i seguro s-oyij.
4. Chanib Artikulo:
Muk muchu va oyuk ta tunel sin ke va yich stojol, leye va yich kelel no te-me skan stunban ta jechnoe.
5. Joob Artikulo:
Muk muchu va sta majel, ximtexel o muktailbajinel o kelel cha jun ts o yan o yanxa kelomal.
6. Vakub Artikulo:
Skotol gente ta sba balumil oy sderecho ta skotol lugaretik, sventa xojtakinik stalel leyetik ta stojol.
7. Jukib Artikulo:
Skotol gente ta sba balumil koolik ta leyetik i oy yuunik derecho staik koltael vakin staik lamtael i ke snaojik ke mu sventa spaxik o xalik porque oy ta Declaracin yuun Naciones Unidas o ke me oy muuchu skan s-otesvan ta ilkol ta lamtaelbanej.
8. Vaxakib Artikulo:
Skotol gente oy sderecho que sta y s-oyij stakin, i sta koltael taj ueletik butik sventa sta tuxel vakin staoj ilbajinel i ke ojtakinbil ta ley yuun Constitucin ke oy stuxobile.
9. Baluneb Artikulo:
Muk muchu sventa sta tsakel i chukel ni nutsel ta yanxa nom oxiltik.
10. Lajuneb Artikulo:
Skotol gente oy ta sderecho, s-aibet skotol i ta skotol i ta epal gente i s-akot ta muk ta jun tribunal independiente o imparcial yuun skelvet sderechoetik y s-obligacionetik o yuun skelvet ku yuun spasot acusar me tsots o muk tsots smule, me sta o mu sventa sta chukel.
11. Buluchib Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente ke staoj albeel ke oy smule oy sderecho ke spas xabe sjam xak ta jamal oxil ke muyuk smule te me muyuk kuxchi spasbet comprobar kuyes s-albete, segn ta ley kuxchi xal ke ja jech mulile i ta stojol yelobal yanetik gente lek slok y sta koltael. 
2. Chib sloilal. Muk muchu va sta takel-el ta nakel teme kuxi la spase mauk mulil segn sderecho ta nacional o internacional. Jech jeuk muk va yich akbeel muk smulilal ta yorail me la sta ojtakinbeel smule. 
12. Lajchaeb Artikulo:
Muk muchu sventa sta ochanel ta stalel kuxlejel ta ju jun naklejal ni ilbajinel ta slekilal kuxijemtalel. Skotol gente oy sderecho sta koltael taj uel vakin sta ilbajinele o ochanele.
13. Oxlajuneb Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente oy ta sderecho xanbaj sin xielal i xa jatsa bu te skane spas snakij tas sbalumilal jun Estado. 
2. Chib sloilal. Skotol gente oy sderecho sbat ta buyik on paisal te skane o ta mismo spais i te me lokem-el ta yanxa paise spas xut kotel ipxa bu lokem-ele. 
14. Chanlajuneb Artikulo:
1. Jun sloilal. Te me sta nutsel ta tsakele, skotol gente oy sderecho skan koltael y skupinel ta kuk-on junukal balumil te sta koltaele. 
2. Chib sloilal. Le derechoe mu spas ta tunel o skanel vakin oy jun mulin ke mauk skanojel yuun Naciones Unidas. 
15. Jolajuneb Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente oy sderecho stekaj i skuxij ta jun balumil. 
2. Chib sloilal. Muk muchu sventa sich pojbeel o jelbeel sbalumilal i te me skan skomes i sjelbael ta bu skanojelyuune muk va yich tekajexel ta puersa. 
16. Vaklajuneb Artikulo:
1. Jun sloilal. Tanto viniketik i antsatik, te me laxa staik schielik, i spa-xa staik smalalik o yajnilik oy sderechoik, sin ke staik tekajesel yuun me kux-elan razail, bu yuunal o ku schunobil yuun ta kajbaltil ta vinajel i s-akotik jak nupunukik i spas slekoj snaik i skupinik kool sderechoik ta ku sjalil snupujelalike i spasik seguir chuuk mismo sderechoik aunke skej-sbaik. 
2. Chib sloilal. Jano me skanojel yuunik muchu te skan sbaike spas snupunik. 
3. Oxib sloilal. Jun familia stalel-ono s-oyij i ja smeltsan jun sociedad i oy ta sderecho sta koltael ta stojol i jech jeuk yuun Estadoe. 
17. Julajuneb Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente oy ta sderecho s-ayan yuun skustik ya sea stukno o entre epalik. 
2. Chib sloilal. Muk muchu sventa spojvet skustik ta jechno. 
18. Vaxaklajuneb Artikulo:
Skotol gente oy ta sderecho ke spas snopolaj i snop ku te skane, skom ta ju ju vo i spas schun o mu schun kusitik nopbil yuun kajvaltik ta vinajel bu o ku paisal te skane; le derechoe spaso ta venta jeuk ke oy libertad ke spas sich jelel jun schunel ta kajbaltik, jech jeuk ta alel ku schunojel ta kajvaltik yuun ju jun ju ju vo o yuun skotol stsobomal, ya sea xak ta ayel ta yelobal epal gente o xal entre stuk no, yakoj venta jeuk ke spas ta chanel i chanubtesbanej, i schunel i spasel practikar skanel i skelel kuyes te sich kanele.
19. Balunlajuneb Artikulo:
Skotol gente oy sderecho ke spas skopoj i xal kute snopojel i skan xale, le derechoe yakoj ta venta jeuk ke mu sventa sich tael ilbajinel skoj ku la yich alel yakoj venta jeuk ke spas sich xael, jakel kuyes te sich kanele i spas ta akel ta ayel, sin ke muchu stal tekajesbanuk i jatsa bu muyuk srayail, i kuxchi te spas yuune.
20. Jun vinik Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente oy sderecho libre spas stsomsbaik i muktalekil tsombail. 
2. Chib sloilal. Muk muchu spas ta otexel ta puersa ta jun mukta tsombail. 
21. Jun schavinik Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol gente oy sderecho spas xochan uelanbanej ya sea ta vikit o ta mukta slumal; ta stojol o chuuk yanxa vinik tuxbil tujbil entre schiuktak ta slumal. 
2. Chib sloilal. Skotol vinik oy derecho yuun spas kool s-och taj uel ta smukta balumil. 
3. Oxib sloilal. Lo ke skanojel jun lugar ja xak mantal ta skotol; le skanojelale sich tael ta kelel i ta pasel vakin sich xael i kujanel jun uel, ta kool kopiletik o sea komon juno ye-stiik o yanxa sjam xabanej pero ke xak-oyuk libertad yuun spasel votar. 
22. Chib schavinik Artikulo:
Skotol vinik, yuun jun mukta tsobomajel, oy yuun derecho ke sta chabiel, i sta ta kool yip smeanal-bokol ta mismo slumal i schuuk yanetikxa muktik balumiletik, yochanel ta snopel smeltsanel i stunel skotol kuxi oy yuun jun lugar o ta s-estado, lek s-oyij sta i stun stakin kuxchi te spas yuune, lek s-oyij chuuk schiiltak ta kuxlejal, tanto ta snopojel i schabiel lo ke sane, ja jeche lek va yaij-sba i lek va yich sba chuuk yanetike.
23. Oxib schavinik Artikulo:
1. Jun sloilal. Skotol vinik oy yuun derecho s-amtej, i ku yuun te skane, oy yuun derecho sta abeel lekilal i lekil amtel bu ta spijil yon s-oyij i s-amtej i oy sderecho sta koltael ta xabeel yamtel vakin muyuk yamtele. 
2. Chib sloilal. Skotol vinik oy yuun derecho sta sin tujilanel muchu kool stojol segn ku yepal yamtel. 
3. Oxib sloilal. Skotol vinik i ants ta vikit i ta muk oy yuunik derecho staik abeel jpix i ta junal na, chakuxchi sventae i sta ms koltael te me spas paltae ta yanetikxa koltabanejetike. 
4. Chanib sloilal. Skotol vinik oy yuunik derecho spasik smeltsanel sindikatoetik i stik-sbaik ta sindikatoetike bu te skane, oy ta sderecho sta abeel kuyepal sjalilik yamtele i sta s-kuxonetik buyik-ora i jak sta stojel. 
24. Chanib scha vinik artikulo
Skotol vinik antz xu xkux ta yabtel ta jujun xemana, oyuk noox spejeb ti abtel tzapas ta jun kakale, xchiuk xu xlok ta yavil 