Powitkowne wozjewjenje owjeich prawow 
Zjednoenych narodow wot 10. 12. 1948
Preambla
Dokel twori pipznae wm onam owjeskeje swjby pisuaceje dostojnose a jich jenakich a njeparujomnych prawow zakad swobody, sprawnose a mra w swe,
dokel stej njedopznae a znajechanje owjeich prawow k aktam barbarstwa wjedoj, kotre su swdomje lowjestwa huboko zranili, a dokel je so wutworjenje swta, w kotrym spoi so lowjekam, swobodnym wot stracha a nuzy, swoboda renja a wry, jako najwye prcowanje owjestwa wozjewio,
dokel je bytostne, lowjee prawa z knjejstwom prawa kita, zo njeby so owjek k zbkej peiwo tyranstwu a potowanju jako poslednjemu srdkej nuzowa,
dokel je bytostne, wuwie peelskich poahow mjez narodami spchowa,
dokel su ludy Zjednoenych narodow we wustawkach znowa swoju wru do zakadnych owjeich prawow, do dostojnose a hdnoty owjeskeje wosoby a do runoprawose mua a ony wobkruili a wobzamknyli, socialny postup a lpe iwjenske pomry pi wjetej swobode spchowa,
dokel su so sobustawske staty zawjazali, w zhromadnym dle ze Zjednoenymi narodami powitkowne respektowanje a zwoprawdenje lowjeich prawow a zakadnych swobodow pesadi,
dokel je zhromadne mnjenje wo tutych prawach a swobodach pewo wane za pone spjelnjenje tutoho zawjazka,
proklamuje Generalna zhromadizna
tute Powitkowne wozjewjenje lowjecih prawow jako zhromadny ideal, kotry ma so wot wch ludow a narodow docp, zo bychu kdy jednotliwc a w organy towarnose tute wozjewjenje stajnje w pomjatku mli a so prcowali, pez wubu a kubanje respektowanje tutych prawow a swobodow spchowa a pez postupowace naprawy w narodnym a mjezynarodnym wobuku jich powitkowne a faktiske pipznae a zwoprawdenje pola wobydlerstwa ka sobustawskich statow tak te tych jich nadknjejstwu podstejacych teritorijow zarue.
Artikl 1
Witcy owjekojo su wot naroda swobodni a su jenacy po dostojnosi a prawach. Woni su z rozumom a swdomjom wobdarjeni a maja mjezsobu w duchu bratrowstwa wobchade.
Artikl 2
Kdy je woprawnjeny, w tutym wozjewjenju proklamowane prawa a swobody wuiwa, a to bjez kdehokuli rozeznawanja, ka po rasy, barbje, splahu, ri, religiji, politiskim abo druhim peswdenju, narodnym abo socialnym pochade, po zamenju, narode abo druhim statusu .
Dale njesmda so ane rozdle ini na zakade politiskeje, prawniskeje abo mjezynarodneje pozicije kraja abo teritorija, kotremu wosoba pisua, njediwajo na to, ha je njewotwisny, ha pod rukowaelstwom steji, ha njewobsedi swjske knjeerstwo abo ha podlei nkajkemu druhemu wobmjezowanju swojeje suwerenity.
Artikl 3
Kdy ma prawo na iwjenje, swobodu a wstotu wosohy.
Artikl 4
Nicht njesm so w njewlnistwje abo roboanstwje dere; njewlnistwo a wikowanje z njewlnikami stej we wch swojich formach zakazanej.
Artikl 5
Nicht njesm so podisny wlowanju abo surowemu, njeowjeskemu abo poniowacemu wobchadenju abo chostanju.
Artikl 6
Kdy ma prawo, wude jako prawakmany pipznaty hy.
Artikl 7
Witcy owjekojo su ped zakonjom runi a maja b jez diskriminaeije prawo na jenaki kit pez zako. Witey maja pawo na jenaki kit peiwo kdej diskriminaciji, kotra by pedleace wozjewjen je zrania, a peiwo pozbuden ju k tajkej diskriminaciji.
Artikl 8
Kdy ma prawo na skutkownu juristisku pomoe pola pisunych nutkostatnych sudnistwow peiwo jednanjam, kotre jeho jemu po wustawje abo po zakonju pistejace zakadne prawa ranja.
Artikl 9
Nicht njesm so swojowlnje zaje w jatbje dre abo z kraja wupokaza.
Artikl 10
Kdy ma w pone; runoprawosi prawo na to, zo so wo jeho prawah a winowatosach a wo kdej peiwo njemu zapoloenj; chostanskoprawnej skrbje pez njewotwisne a njestronske sudnistwo sprawnje a zjawnje jedna.
Artikl 11
1. Kdy chostajomneho jednanja dla wobskoreny ma prawo na to, jako n jewinowaty plai, doho njeje jeho wina w zjawnynl jednanju, w kotrym je w za swoje zakitowanje trbne garantije mt, wotpowdujo zakon jej dopokazana 
2. Nicht njesm so dla jednanja abo zanjechnanja neho zasudi, to njeb w asu, hdy je so to stao, po nutkokrajnym abo po mjezynarodnym prawje chostajomne. Runje tak njesm so ane ee chostan je wupraji ha te w asu chostajolnneho jednanja pihroene chostanje. 
Artikl 12
Nicht njesm swojowlnym zapimnjenjam do swojeho priwatneno iwjenja, swojeje swjby, swojeho bydlenja a swojeje korespondency abo njezakonskim kodam swojeje ese a swojeho mjena wustajeny by. Kdy ma prawo na juristiski kit peiwo tajkim zapimnjenjam a kodam.
Artikl 13
1. Kdy ma prawo, so znutka slata swobodnje pohibowa a sej swoje bydlenje swobodnje wuzwoli. 
2. Kdy ma prawo, kdy kra; inkluziwn je swj swjski kraj wopuci a so do swojeho kraja wri. 
Artikl 14
1. Kdy ma prawo, w drunich krajach ped peshanjom azyl pyta a wuiwa. 
2. Tute prawo njeme so wuiwa w pade peshanja dla ryzy njepolitiskicn zstnistwow abo jednanjow, kotre ranja cile a zasady Zjednoenycn narodow. 
Artikl 15
1. Kdy ma prawo na statnu pisunos. 
2. Nikomu njesm so jeho statna pisunos swojowlnje saza ani zapraji prawo, swoju statnu pisunos zmni. 
Artikl 16
1. Muojo a ony w etwykmanej starobje maja bjez wobmjezowanja na zakade rasy, statne je pisunose abo religije prawo, do mandelstwa .stupi a swjbu zaloi. 
2. Woni maja jenake prawa pi zmandelenju, w mandelstwje a pi rozwjazanju mandelstwa. 
3. Zmandelenje sm so jeno w swobodnej a dosponej pezjednosi pichodneju mandelskeju sta. 
Artikl 17
1. Kdy ma prawo, sam abo zhromadnje z druhimi wobsydstwo m. 
2. Nicht njesm swojowlnje swoje wobsydstwo zhubi. 
Artikl 18
Kdy ma prawo na swobodu myslow, swdomja a religije; tute prawo wopija swobodu, swoju religiju a swj swtonahlad zmni, ka te swobodu, swoju religiju abo swj swtonahlad sam abo w znromadnosi z drunimi, zjawnje abo priwatnje pez wubu, praktikowanje, bou slubu a wobkedbowanjc nabonych nalokow zwurazni.
Artikl 19
Kdy ma prawo na swobodu mnjenja a wuprajenje mnjenja tute prawo wopija njehaenu swobodu mnjenja a swobodu, sej njediwajo na statne hranicy informacije a ideje ze srdkami
kdehokuli razu wobstara, pijimowa a dale dawa.
Artikl 20
1. Kdy ma prawo na swobodu zhromadnja a zjednoenja za mrliwe zamry. 
2. Nicht n jesm so nuzowa, zjednoenstwu pisue. 
Artikl 21
1. Kdy ma prawo, so pi rjadowanju zjawnych nalenosow swojeho kraja njeposrdnje abo pez swobodnje wolenycn zastupjerjow wobdli. 
2. Kdy ma pod jenakimi wumnjenjemi prawo na pistup k zjawnym zastojnstwam w swojim kraju. 
3. Wola ludu twori zakad za awtoritu zjawneje mocy; tuta wola dyrbi so zwurazni pez so wospjetowace, woprawdite, powitkowne a rune wlby, kotre wotmwaja so z tajnym wotedaom hosow abo po tomu runohdnym swobodnym wlbnym modusu. 
Artikl 22
Kdy ma jako on towarnose prawo na socialnu wstotu a me pez nutkostatne naprawy a mjezynarodne zhromadne do wobkedbujo organizaciju a pomocne srdki kdeho stata wuiwa za swoju dostojnos a swobodne wuwie swojeje wosobiny njeparujomne hospodarske, socialne a kulturne prawa
Artikl 23
1. Kdy ma prawo na dlo, na swobodnu wlbu powoanja, na pimrjene a spokojace dlowe wumnjenja ka te na kit peiwo bjezdnosi. 
2. Witcy owjekojo maja bjcz kdeje diskriminacije prawo na jenaku mzdu za jenake do. 
3. Kdy, ki da, ma prawo na sprawne a pihdne zarunanje da, kotre jemu a jeho swjbje owjeskej dostojnosi wotpowdowacu eksistencu zawsa a kotre ma so, jeli trjeba, z druhimi socialnymi kitnynli naprawami dopjelni. 
4. Kdy ma prawo, za kit swojich zajimow darnistwa zaoi a tajkim pistupi. 
Artikl 24
Kdy ma prawo na dowe pestawki a swobodny as inkluziwnje pimrjene wobmjezowanje dloweho asa ka te na prawidowny paeny dowol.
Artikl 25
1. Kdy ma prawo na za swo ju strowotu a derjeme a tu swojeje swjby pimrjeny iwjenski standard, inkluziwnje dosahace zeiwjenje, drasenje, bydlenje, lkarske zastaranje a trbne socialne posuby, ka te dale prawo na wstotu w pade bjezdnose, chorose, inwalidity, zwudowjenja staroby abo druheje straty swojich zeiwjenskich srdkow pez njezawinowane wobstejnose. 
2. Maerje a di maja prawo na wosebitu pomoc a podpru. Wm dom, mandelskim a njemandelskim, pisteji jenaki socialny kit. 
Artikl 26
1. Kdy ma prawo na kubanje. Wuba dyrbi znajmjea w elementarnym abo zakadnym schodenku darmotna by. Elementarna wuba je obligatoriska. Fachowo- a powoanskoulska wuba dyrbi powitkownje pistupna by, a wysokoulska wuba dyrbi wm wotpowdnje jich kmanosam na jenake wanje wotewrjena by. 
2. Kublanje dyrbi na pone rozwie owjeskeje wosobiny a na sylnjenje respektowanja owjeich prawow a zakadnycn swobodow wusmrjene by. Wone dyrbi zrozumjenje, tolerancu a peelstwo mjez wmi ludami a wmi rasowymi abo nabonymi skupinami spchowac a dawos Zjednoenycn narodow za zderenje mra podprowa. 
3. Stari maja prnjorjadne prawo druinu kubanja wuzwoli, kotre ma so jich dom posrdkowa. 
Artikl 27
1. Kdy ma prawo, so na kulturnym iwjenju zhronladnose swobodnje wobdle, so nad wumstwami wjeseli a na wdomostnym postupje a jeho wudobyacn dl bra. 
2. Kdy ma prawo na kit duchownych a matericelnych zajimow, kotre wurostuja za njeho jako tworiela z dow wdomose, literatury abo wumstwa. 
Artikl 28
Kdy ma prawo na socialny a mjezylnarodny porjad, w kotrym ma so w tutym wozjewjenju wuprajene prawa a swobody ponje zwoprawdi.
Artikl 29
1. Kdy ma winowatose napeo tej zhromadnosi, w kotrej je jenice mne swobodne a pone wuwie jeno wosobiny. 
2. Kdy podlei pi wuiwanju swojich prawow a swobodow jeno tym wobmjezowanjam, kotre zako jenice za tn zamr pedwidi, pipznae a respektowanje prawow a sw