OPTA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVEKA
UVOD
Poto je priznavanje urodjenog dostojanstva i jednakih i neotudjivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svetu;
poto je nepotovanje i preziranje prava oveka vodilo varvarskim postupcima, koji su vredjali savest oveanstva, i poto je stvaranje sveta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i verovanja i biti slobodna od straha i nematine proglaeno kao najvia tenja svakog oveka;
poto je bitno da prava oveka budu zatiena pravnim sistemom kako ovek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja;
poto je bitno da se podstie razvoj prijateljskih odnosa medju narodima;
poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju veru u osnovna prava oveka, u dostojanstvo i vrednost ovekove linosti i ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstiu drutveni napredak i poboljaju ivotni standard u veoj slobodi;
poto su se drave lanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbede opte potovanje i primenu ljudskih prava i osnovnih sloboda;
poto je opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje ove obaveze,
GENERALNA SKUPTINA PROGLAAVA
OVU OPTU DEKLARACIJU O PRAVIMA OVEKA kao zajedniki domet koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teio da uenjem i vaspitavanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda da bi se postupnim unutranjim i medjunarodnim merama obezbedilo njihovo opte i stvarno priznanje i potovanje kako medju narodima samih drava lanica, tako i medju narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.
lan 1.
Sva ljudska bia radjaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sveu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.
lan 2.
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, veroispovesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porekla, imovine, rodjenja ili drugih okolnosti.
Dalje, nee se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili medjunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi nain ograniena.
lan 3.
Svako ima pravo na ivot, slobodu i bezbednost linosti.
lan 4.
Niko se ne sme drati u ropstvu ili potinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni
su u svim oblicima.
lan 5.
Niko ne sme biti podvrgnut muenju ili svirepom, neovenom ili poniavajuem postupku ili kazni.
lan 6.
Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.
lan 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zakonsku zatitu. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se kri ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.
lan 8.
Svako ima pravo da ga nadleni nacionalni sudovi efikasno tite od dela krenja osnovnih prava koja su mu priznata ustavom ili zakonom.
lan 9.
Niko ne sme biti proizvoljno uhapen, pritvoren, niti proteran.
lan 10.
Svako ima potpuno jednako pravo na pravino javno sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji e odluiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivine optube protiv njega.
lan 11.
1. Svako ko je optuen za krivino delo ima pravo da bude smatran nevinim dok se na osnovu zakona krivica ne dokae na javnom sudjenju na kojem su mu obezbedjene sve garantije potrebne za njegovu odbranu. 
2. Niko ne sme biti osudjen za dela ili propuste koji nisu predstavljali krivino delo po nacionalnom ili medjunarodnom pravu u vreme kada su izvreni. Isto tako ne sme se izricati tea kazna od one koja se mogla primeniti u vreme kada je krivino delo izvreno. 
lan 12.
Niko ne sme biti izloen proizvoljnom meanju u privatni ivot, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na ast i ugled. Svako ima pravo na zakonsku zatitu protiv ovakvog meanja ili napada.
lan 13.
1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine drave. 
2. Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju. 
lan 14.
1. Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama utoite od proganjanja. 
2. Na ovo pravo se niko ne moe pozvati u sluaju gonjenja za krivina dela koja nisu politikog karaktera ili progona zbog dela koja su u suprotnosti sa ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. 
lan 15.
1. Svako ima pravo na dravljanstvo. 
2. Niko ne sme samovoljno biti lien svog dravljanstva niti prava da promeni dravljanstvo. 
lan 16.
1. Punoletni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vreme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda. 
2. Brak se zakljuuje samo slobodnim i potpunim pristankom lica koja stupaju u brak. 
3. Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drutva i drave. 
lan 17.
1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam kao i u zajednici s drugima. 
2. Niko ne sme biti samovoljno lien imovine. 
lan 18.
Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i vere; ovo pravo ukljuuje slobodu promene vere ili ubedjenja i slobodu da ovek, bilo sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, upranjava svoju veru ili ubedjenje putem nastave, vrenja kulta i obavljanja obreda.
lan 19.
Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri obavetenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
lan 20.
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 
2. Niko ne moe biti primoran da pripada nekom udruenju. 
lan 21.
1. Svako ima pravo da uestvuje u upravljanju svojom zemljom, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 
2. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu slubu u svojoj zemlji. 
3. Volja naroda je osnova dravne vlasti: ova volja treba da se izraava na povremenim i slobodnim izborima, koji e se sprovoditi optim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajuim postupkom kojim se obezbedjuje sloboda glasanja. 
lan 22.
Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoj? dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje linosti, uz pomodrave i medjunarodne saradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake drave.
lan 23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti. 
2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. 
3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbedjuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zatite. 
4. Svako ima pravo da obrazuje i da stupi u sindikate radi zatite svojih interesa. 
lan 24.
Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuujui razumno ogranienje radnog vremena i povremeni plaeni odmor.
lan 25.
1. Svako ima pravo na ivotni standard koji obezbedjuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, ukljuujui hranu, odeu, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne slube, kao i pravo na osiguranje u sluaju nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti, udovitva, starosti, ili drugih sluajeva gubljenja sredstava za izdravanje usled okolnosti nezavisnih od njegove volje. 
2. Majke i deca imaju pravo na naroito staranje i pomo. Sva deca, rodjena u braku ili van njega, uivaju jednaku socijalnu zatitu. 
lan 26.
1. Svako ima pravo na kolovanje. kolovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovna nastava je obavezna. Tehnika i struna nastava treba da bude opte dostupna, a via nastava treba da bude svima podjednako pristupana na osnovu utvrdjenih kriterijuma. 
2. kolovanje treba da bude usmereno punom razvoju ljudske linosti i jaanju potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapredjuje razumevanje, trpeljivost i prijateljstvo medju svim narodima, rasnim i verskim grupacijama, kao i delatnost Ujedinjenih nacija za odravanje mira. 
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu kolovanja za svoju decu. 
lan 27.
1. Svako ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u umetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u dobrobiti koja otuda proistie. 
2. Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiu iz bilo kog naunog, knjievnog ili umetnikog dela  iji je on tvorac. 
lan 28.
Svako ima pravo na drutveni i medjunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.
lan 29.
1. Svako ima dunost prema zajednici koja jedina omoguava slobodno i puno razvijanje njegove linosti. 
2. U vrenju svojih prava i ostvarivanju sloboda svako moe biti podvrgnut samo onim ogranienjima koja su predvidjena zakonom u cilju obezbedjenja nunog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravinih zahteva morala, javnog poretka i opteg blagostanja u demokratskom drutvu. 
3. Ova prava i slobode ni u kom sluaju ne mogu se izvravati protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. 
lan 30.
Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu, grupu ili lice da preduzima bilo koju aktivnost ili da vri bilo kakvu radnju usmerenu na ponitenje prava i sloboda koji su u njoj sadrani.
